DOWNLOAD      .pdf    649 Kb

          
srpanj - kolovoz 2001.

          

ZDRAV POLAZAK U ŽIVOT - UNAPREĐENJE I ZAŠTITA ZDRAVLJA NAJMLAĐIH

Svaka zrela civilizacija čini najveće napore u osiguranju potpore svojim najmlađima članovima i tako osigurava svoju vlastitu budućnost. U životinjskom svijetu to bi se reklo: "Žrtva odraslih jedinki za svoje potomstvo nezaobilazno je preduvjet održanja vrste." Svjetska zdravstvena organizacija na vrlo visoko treće mjesto postavlja cilj koji sveobuhvatno govori o potrebi sveukupne zaštite najmlađih:

 

3. CILJ - ZDRAV POLAZAK U ŽIVOT

 

Do 2020. godine, sva novorođenčad, mala i predškolska djeca u Europi moraju biti boljeg zdravlja, koje će im osigurati zdrav polazak u život.

 

Naglašeno:

1. sve zemlje-članice trebaju osigurati bolje reproduktivno zdravlje, prenatalnu, perinatalnu zdravstvenu zaštitu i zdravstvenu zaštitu djece;

2. stopa pomora male djece ni u jednoj zemlji ne smije prelaziti 20 na 1000 živo rođenih (20); zemlje koje već sad imaju stopu ispod 20 trebaju nastojati dostići stopu od 10 ili nižu;

3. u zemljama u kojima je ta stopa već sada ispod 10 treba povećati udio novorođene djece bez prirođenih bolesti ili invalidnosti;

4. treba smanjiti smrtnost i invalidnost od nesretnih slučajeva ili nasilja djece u dobi do 5 godina za najmanje 50%;

5. treba smanjiti udio djece rođene s težinom manjom od 2500 g za najmanje 20% te treba značajno smanjiti razlike među pojedinim zemljama.

 

Cilj se može postići ako:

- zemlje-članice, da bi osigurale zdrav početak života za svu djecu, ulažu u društveni i ekonomski boljitak roditelja i obitelji te provode politiku u kojoj obitelji imaju željenu djecu i dobre roditeljske sposobnosti;

- zemlje-članice provode politiku punu razumijevanja kroz programe lokalnih zajednica za planiranje obitelji i zaštitu reproduktivnog zdravlja;

- zdravlju žena bude data visoka prednost u državnoj politici i politici nižih razina; o primarna zdravstvena zaštita uključuje široku mrežu službi za planiranje obitelji, brige o perinatalnom zdravlju - unapređenju zdravlja djeteta, prevenciji dječjih bolesti koja uključuje cijepljenje najmanje 95% dojenčadi i male djece - primjereno liječenje bolesne djece; o javna politika, društveno okruženje i zdravstvene službe potiču i podržavaju majke da doje, tako da najmanje 60% novorođenčadi bude dojeno u prvih šest mjeseci života;

- djelatnost zajednice, podržana zakonskim instrumentima, teži drastičnom smanjenju broja zlostavljane, napuštene i zapostavljene djece; o roditelji budu imali sredstava, sposobnosti i vještina za odgoj svoje djece i brigu za njih u društvenom okruženju koje štiti prava djeteta; o društvene vlasti pružaju potporu obitelji osiguranjem uvjeta za odgoj i promicanje zdravlja djeteta; o djelatnosti koje se bave obrazovanjem, zaštitom zdravlja i socijalnom skrbi udruženo podržavaju razvoj dojenčadi i male djece u slučaju i u vrijeme obiteljskih kriza; o da javnost nastoji informirati o razvoju i mogućnostima genetske tehnologije te o njihovom etičkom značenju. Ovom prigodom možemo se podsjetiti na nekoliko misli o "najzdravijem početku":

- "Majčino mlijeko najbesprekornija je hrana dostupna ljudskim bićima. Proizvodi se i dostavlja "korisniku" bez ikakvog zagađenja. Ono je prirodni izvor najveće moguće vrijednosti."

- "Dojenje je najbolje ulaganje u dojenče, ali i ulaganje u dijete, odnosno buduću odraslu osobu."

 

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Novi "Globalni pokret za djecu"

RECITE DA ZA DJECU

UNICEF i njegove me?unarodne suradne organizacije za djecu pokrenuli su novu svjetsku kampanju u prilog djece pod nazivom "Recite da za djecu" (Say yes for children), s ciljem da se u?ini konkretan napredak u prilog djece definiran u deset imperativa za djecu.

  

S interneta

DOJENJE I ZAPOSLENE MAJKE

Dojenje je vjetina koju i majka i dijete moraju nau?iti, i nije ju lako izvoditi. Mnoge majke prestanu dojiti i prije nego su namjeravale zato to je prekomplicirano ili zato to brinu da dijete nije dobilo dovoljno mlijeka. Mlade mame, naro?ito, mogu imati problema s dojenjem zato to nemaju odgovaraju?u pomo? i potrebnu podrku.

  

Strane kemijske tvari u maj?inu mlijeku

NEMA MJESTA ZABRINUTOSTI

Maj?ino mlijeko najbolja je hrana za dojen?e i jedinstvena je sastava. Brojni su pozitivni u?inci dojenja na zdravlje djeteta. Maj?ino mlijeko smanjuje incidenciju astme, akutnih respiratornih oboljenja i dijareje u dobi do est mjeseci. Neki autori smatraju da to ranije zapo?inje dojenje, zna?ajno se smanjuje incidencija dijareje u prvih est mjeseci zbog mogu?eg u?inka kolostruma. Smatra se da su najvaniji uzroci alergije novoro?en?adi na odre?enu hranu u 40% slu?ajeva genetski faktori, ali u 60% slu?ajeva to su infekcije i neadekvatna hrana. Zato je neophodno potrebna prehrana djeteta maj?inim mlijekom do estog mjeseca ivota. Izuzev brojnih pozitivnih u?inaka na dijete, dojenje se pozitivno odraava i na zdravlje majke te se, me?u ostalim, smatra da smanjuje rizik za nastanak karcinoma jajnika majke, ali samo prije menopauze.

  

Trudnica i radno mjesto

TRUDNO?A BEZ RIZIKA

Broj zaposlenih ena generativne dobi u neprestanom je porastu te se danas procjenjuje da one u svijetu ?ine preko 50% radno aktivne populacije. Vie od 40% ena tijekom trudno?e ne naputa posao. Razlozi su naj?e?e socijalne, ekonomske, organizacijske ili osobne naravi: osim bojazni od gubitka posla, smanjenja dohotka, nastoji se slijediti razvoj struke.

  

Anemije novoro?en?adi

ELJEZO - NEOPHODNO ZA RAST I RAZVOJ DJETETA

?esto mladi roditelji pitaju da li njihova tek ro?ena beba moe biti slabokrvna. Odgovor je potvrdan. Zabrinuta majka pokazuje svoju urednu krvnu sliku iz trudno?e, uporno ponavljaju?i da je vie mjeseci redovito uzimala neki od preparata eljeza. Kako se onda desilo da je novoro?en?e blijedo i da je u?injena krvna slika potvrdila slabokrvnost ili anemiju? Na to pitanje odgovor je viestruk

  

Uloga folne kiseline u zdravlju ena

PRAVILNA PREHRANA ?UVA ZDRAVLJE ENE

Pravilna prehrana i zdrav na?in ivljenja pridonose zdravlju ene. Optere?enja i stresovi kojima je izloena dananja ena, a to su radne obveze, odgoj djece i briga o ku?anstvu, utje?u na njeno fizi?ko i psihi?ko zdravlje.

  

Zatita reproduktivnog zdravlja

TEMELJI SPOLNOSTI POTI?U IZ OBITELJI

Zatita reproduktivnog zdravlja obuhva?a odgovorno spolno ponaanje, ra?anje zdravog i eljenog potomstva te kvalitetan spolni ivot, bez prisile i nasilja. Istraivanja u svijetu pokazuju da spolno prenosive bolesti, neeljene trudno?e, poba?aji i seksualno zlostavljanje postaju zna?ajan javno-zdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet o?uvanja reproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.

  

Roditelji i djeca

?UKA LJUBAVI

Koliko puta nam se sledila krv u ilama pri pogledu na dijete koje sjedi na prozoru neke viekatnice ili na ivici bazena; koje se vere po visoku drve?u, strmim stijenama; koje se bezbrino igra otrim predmetima ili drugim ubojitim sredstvima; koje je pretr?avaju?i ulicu - zahvaljuju?i prisebnosti i pravovremenom reagiranju voza?a ili drugih ljudi - za "dlaku" izbjeglo sigurnu smrt! I sama pomisao da je moglo zavriti pod kota?ima automobila proima nas iznenadnim okom, naglim i snanim strahom, "zaledi" nam krv u ilama...

  

Obiteljski odnosi

TATA, ZALJUBLJENA SAM!

  

Poreme?aji u adolescenciji

NITKO MI NE TREBA

Adolescentna psihijatrija obuhva?a znanja o normalnom razvoju mladih izme?u 12. i 26. godine ivota, osobitosti odstupanja od normalnog razvoja i na?ina na koje se takva odstupanja mogu tretirati. Mladenatvo je specifi?an ivotni period, koji se razlikuje od djetinjstva, s jedne, i ranog zrelog doba, s druge strane. Obuhva?a period od petnaestak godina.

  

RADOVI U?ENIKA

Osnovci i droga

  

Bra?ni odnosi

LJUBAV - IZBOR BRA?NIH PARTNERA

Ozna?avanje braka kao razvojne faze sadri pretpostavku da se psiholoki razvoj nastavlja u ivotu odraslih ljudi i da on nije, kako se pretpostavljalo tradicionalnim predajama, zavren s fizi?kom zrelo?u. Nema sumnje da je djetinjstvo od velike i primarne vanosti za razvoj i da ono najve?im zalogom sudjeluje u odre?ivanju i oblikovanju ponaanja i doivljavanja svijeta ljudske jedinke.

  

Posttraumatski poreme?aj u zlostavljanih ena

UTNJA NE POMAE

Danas se psihi?ka trauma tjelesno zlostavljanih ena uzima u obzir kao vana komponenta pri planiranju intervencije, uz ostala pitanja osobne sigurnosti i mogu?nosti odlu?ivanja. Problemi s kojima se suo?avaju zlostavljane ene nisu ograni?eni samo na traumatske reakcije uzrokovane prijanjim zlostavljanjima. Naime, ?ak i kad su raskinule odnos s nasilnim partnerom, ene se suo?avaju s mogu?no?u ponovljenog traumatskog nasilja i zlostavljanja.

  

Putovanje zrakoplovom

ZDRAVSTVENE UPUTE ZA SIGURAN LET

Pacijenti ?esto prije leta avionom trae od obiteljskog lije?nika zdravstvene savjete u vezi sa svojom bole?u, a potreba davanja takvih savjeta u porastu je. Takvi zahtjevi trae od doktora obiteljske medicine stjecanje i razumijevanje bazi?nog znanja iz zrakoplovne fiziologije, posebice zbog porasta broja putnika koji koriste komercijalne letove i, posebno, porasta starijih, nemo?nih ili kroni?no bolesnih putnika na tim letovima.

  

Dje?ja i preventivna stomatologija

S DJECOM TREBA ZNATI

Rad s djecom zahtijeva mnogo strpljenja, nervnog napora i znatno troenje vremena, a s nepredvidivim rezultatima. U tom radu treba stalno imati na umu psihi?ku i fizi?ku nezrelost djeteta. To je najpovoljniji period za provo?enje najve?eg broja preventivnih mjera koje ?e u kona?nosti imati najbolje rezultate.

  

Okulist i dijete

"MAMA, JA NE VOLIM NOSITI NAO?ALE!"

Kad bismo mogli proviriti kroz o?i naega djeteta, tko zna to bismo ugledali. Moda bi slika svijeta oko nas bila u potpunosti ista kao ona koju sami vidimo. Moda bismo ugledali neto posve drugo, mutno, izobli?eno i zgrozili se nad tim. Problem je u tome to nam dijete ne zna re?i. Ono ni samo ne zna da neto nije u redu. Jednostavno je naviklo da vidi kako vidi i ne zna da se moe vidjeti druga?ije.

  

Snovi

MOZAK NE SPAVA

San je nuna faza u odmoru ljudskog organizma i modanih stanica. Poslije dva dana nespavanja nastupaju razdraljivost i halucinacije, poslije ?etiri ?ovjek bulazni, poslije sedam moe se pojaviti duevno poreme?enje, a smrt nastupa za dva tjedna. Zdrav san mora biti dovoljno dubok i mora trajati prosje?no 6 do 8 sati, u djece 12 i vie, u odraslih 7 do 9, u starijih 5 do 7 sati. Premalo sna - umor, previe sna - mamurluk.

  

Agresivne metode uljepavanja tijela

ZAHVATI VISOKOG RIZIKA

Jedan britanski medicinski ?asopis objavio je slu?aj 19-godinje djevojke iz Liverpoola, koja je nakon buenja jezika i stavljanja rin?ice na njega krvarila oko ?etiri sata. Ona se zbog uljepavanja javila stru?njaku za tetovau i buenje eljenih dijelova tijela (uiju, obrva, nosa, pupka, usana, jezika...).

  

Hrkanje

OKRENI SE NA BOK!

Kr?anje... stenjanje... pitanje... kretanje poput pile... roktanje - najednom tiina! Kad, za desetak sekundi, jak, kratak prasak i onda zvuci poput ?egrtanja. Poslije dulje ili kra?e pauze opet sve isto. Ona tiina od desetak sekundi - to je problem u hrka?a, to je vrijeme kad hrka? ne die. takve pauze disanja na dulji rok mogu hrka?u skratiti ivot. Ừﮎ

  

RADOVI U?ENIKA

Droga, alkohol, puenje

  

Genska terapija

SVE JE ZAPISANO

Geni unijeti u stanicu radi terapije ili prevencije mogu se aktivirati u "in vivo" ili "in vitro" uvjetima. Mogu?nosti su te terapije: a) zamjena gena u genskoj bolesti, b) unitavanje malignih stanica (suicidalni geni) i c) modifikacija imunog odgovora (zamjena antibiotika). Genska terapija moe korigirati mal-funkciju gena i time sprije?iti pojavu bolesti. Pacijent mora imati potpunu informaciju o terapiji kako bi procijenio stupanj rizika koji bi bio za njega prihvatljiv.

  

RADOVI U?ENIKA

Dragovoljno darivanje krvi

  

Utjecaj TV-serija na nero?enu djecu

MOZART ZA DIJETE

  

Tr?anje i ozljede

REKREACIJOM DO ZDRAVLJA

Tr?anje je jedan od osnovnih, prirodnih oblika vjebanja tijela u kretanju. U davna vremena njime se dobro kotiralo u drutvenoj, gospodarskoj i inoj hijerarhiji, za vrijeme lova i jednostavnijega na?ina ivota. Danas je nasuna potreba svake individue kojoj dugotrajne etnje nisu nikakav napor, a ima primjereno stanje sr?anoilnog sustava.

  

TAJNA PAM?ENJA

  

SVECI - ZATITNICI OD BOLESTI U NAOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

  

OPEKLINE

Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom koja djeluje na kou i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu biti vrele teku?ine, plamen, uareni kruti predmeti i pregrijani plinovi. Sli?ne promjene mogu izazvati jako niske temperature (smrzotine), kemikalije, elektri?na energija, razna zra?enja, uklju?uju?i i sun?ane zrake.