Novi list, 23.3.2010. Svjetski dan voda

Sanitarni inženjeri obilježili Svjetski dan voda s naglaskom na more

Pomno praćenje obale i kvalitete morske vode Primorsko-goranska županija broji 35 plaža koje ističu Plavu zastavu, a koja pored ostalog govori i o izvanrednoj čistoći mora

Posebno se ispituje utjecaj na morski okoliš INA-e u Urinju, brodogradilišta Viktor Lenac u Martinšćici i pogona DINA-e na Krku RIJEKA – U povodu Svjetskog dana voda, koji se od 1993. godine obilježava svakog 22. ožujka, jučer je u Vijećnici Grada Rijeke održana javna tribina u organizaciji Hrvatske udruge za sanitarno inžinjerstvo – Komore sanitarnih inžinjera te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Obzirom da je ovogodišnji moto Dana voda na svjetskoj razini »Čista voda za zdravi svijet« te »Kvaliteta vode. Sporazumijevanje izazova i mogućnosti«, sanitarni inžinjeri su na domaćoj razini jučerašnji datum posvetili senzibilizaciji javnosti za njihove redovne i dugogodišnje Programe praćenja kvalitete morskog okoliša obalnog područja Jadrana. – Voda je resurs čija je važnost nemjerljiva, a mi u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni količinom vodnih resursa koje imamo. Ipak, treba znati da većina vodotoka u Hrvatskoj završava u Jadranu te je njihov odraz vidljiv u moru, upozorio je predsjednik Komore HUSI mr. sc. Dražen Lušić. Koliko je obalno područje u smislu onečišćenja posebno osjetljivo dovoljno govori podatak da naselja uz more zauzimaju tek 15 posto svjetskog kopna, a čine dom za čak 60 posto ukupnog broja stanovnika. Sanitarni inžinjeri su nadalje prezentirali svoj način praćenja relevantnih točaka u Kvarnerskom zaljevu, koje se sustavno kontroliraju u nizu parametara, pri čemu se posebno ispituje utjecaj na morski okoliš od strane tri industrijska postrojenja: INA-e u Urinju, brodogradilišta Viktor Lenac u Martinšćici i pogona DINA-e na Krku. – Sustavnim praćenjem kakvoće vode može se kontrolirati unos štetnih tvari u more, koje povećavaju količinu hranjivih soli u površinskom sloju mora. U Kvarneru su izvori hranjivih soli nanosi Rječine, vrulje i u najvećem dijelu otpadne vode, koje godišnje donose oko 260 tona dušika i 6,5 tona fosfora, naglasila je dr. sc. Darija Vukić Lušić. Inače, u slučaju domaćih jezera i morskog područja Sjevernog Jadrana upravo fosfor najviše utječe na prekomjerno »prihranjivanje« morske obale hranjivim solima (što se naziva proces eutrofikacije mora), a zbog njega, uz dodatno cijeli niz ostalih faktora, dolazi do glasovitog fenomena »cvjetanja mora«. Sanitarni inžinjeri su iznijeli i svoja iskustva prilikom praćenja kvalitete mora na plažama, pri čemu su naglasili kako se novija ispitvanja vode Uredbom o kakvoći mora za kupanje iz 2009. godine koja je usklađena s normativima EU i čiji su kriteriji blaži u odnosu na one od ranije, donesene na razini Hrvatske, pa se primjerice više uopće ne ispituje prisustvo koliformnih bakterija. Zbog nove Uredbe, također, plaže s posebno čistim morem praktično su se izjednačile s onima koje su tek pogodne za kupanje. Primorsko-goranska županija trenutno broji ukupno 35 plaža koje ističu Plavu zastavu, a koja pored ostalog govori i o izvanrednoj čistoći mora.

Iva VLAŠIMSKY

Novi list, Datum objave: 23.3.2010 u 10:22h


MONITORING