JEKA

Pravilna uporaba antibiotika

ČUVAJMO IH, DA BI ONI ČUVALI NAS

Sudionici kampanje jesu:
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Medicinski fakultet Rijeka, KBC Rijeka, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka i mediji.

Download

Plakat  (pdf) Flyer  (pdf)

Antibiotici su djelotvorni lijekovi koji mogu izliječiti brojne infekcije uzrokovane bakterijama i spasiti život. Ali, kada se uzimaju na neispravan način, mogu uzrokovati više štete nego koristi. Postoji mnogo različitih vrsta antibiotika, a svaki od njih djeluju različito i na različite bakterije. Većinu infekcija uzrokuju dvije vrste mikroorganizama: bakterije ili virusi. Antibiotici djeluju samo na infekcije uzrokovane bakterijama, a uopće ne djeluju na one uzrokovane virusima. Infekcije zbog koji se bolesnik obraća liječniku najčešće uzrokuju upravo virusi. To su npr. prehlada, gripa, grlobolja, kašalj. Ako se uzima antibiotik za virusnu infekciju ("virozu"), on je ne može izliječiti, ali će zato djelovati na bakterije koje se inače nalaze u našem organizmu.

Otporne na sve nepogode

Bakterije se nalaze posvuda u okolini i u ljudskom organizmu. U normalnim uvjetima one ne moraju uzrokovati infekcije. Antibiotici ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast, bez obzira uzrokuju li one bolest ili ne. Neke bakterije mogu biti prirodno otporne na određene antibiotike, pa se oni ne mogu koristiti u infekcijama uzrokovanim tim bakterijama. Osjetljive bakterije u prisustvu antibiotika postaju otporne na njih. Tako bakterije opstaju. One su jedna od najprilagodljivijih vrsta na Zemlji. Žive na Zemlji 3, 5 milijardi godina prilagođavajući se visokim temperaturama, ledenom dobu, sušama i ostalim nepogodama koje su s lica Zemlje izbrisale mnoge druge oblike života. Imaju ogromnu moć koju ne smijemo podcijeniti. Čine 60% ukupne biomase na Zemlji. U ljudskom organizmu ih ima 5-10 puta više nego ljudskih stanica, a za razmnožavanje im je potrebno 20-30 minuta (ljudima 20-30 godina!). Kada se uzme antibiotik, osjetljive bakterije ugibaju, a one otporne nastavljaju rasti i razmnožavati se. Ponavljana i nepotrebna uporaba antibiotika osnovni je uzrok razvoju otpornosti bakterija. Infekcije otpornim bakterijama vrlo su opasne, jer je sve manji broj djelotvornih antibiotika koje imamo na raspolaganju za njihovo liječenje. Do nedavno je problem rastuće otpornosti bakterija bio rješavan dolaskom na tržište novih, djelotvornih antibiotika. Međutim, u posljednja dva desetljeća sve je manje novih antibiotika dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ulažu u njihovo istraživanje. Naime, puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste doživotno, a ne kratkotrajno, kao što su to antibiotici. Na žalost, danas već postoje bakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike.

Valjda ja znam kad mi trebaju!

Antibiotike moramo koristiti razumno i vrlo disciplinirano kako bi sačuvali njihovu sadašnju djelotvornost i tako im produžili vijek. Antibiotici su lijekovi koji se ne smiju izdavati u ljekarnama bez liječničkog recepta. Unatoč vrlo jasnim pravilnicima, bolesnici često na vlastiti zahtjev dobiju antibiotik u ljekarni i koriste ga na vlastitu ruku. U jednom istraživanju, provedenom prošle godine, o stavovima bolesnika prema antibioticima, ustanovljeno je da trećina ispitanika, laika, u Hrvatskoj smatra da sami znaju kada im treba antibiotik i očekuju da im ga liječnik propiše. Oko 20% ih smatra da je uzimanje antibiotika na svoju ruku opravdano. U Sloveniji, na primjer, samo 3% ispitanika to smatra opravdanim. Jedna petina do jedna četvrtina ispitanika u Hrvatskoj pogrešno smatra da su antibiotici lijekovi za liječenje povišene tjelesne temperature, viroze i gripe. Čak 18% ispitanika u Hrvatskoj kupilo je bar jednom antibiotik u ljekarni bez recepta! U Sloveniji taj postotak iznosi 1%. U kućnim se ljekarnama nalazi antibiotik kod 23% ispitanika u Hrvatskoj.

Reci "ne" antibioticima

Prehlada, gripa ili tzv. «viroze» nisu uzrokovane bakterijama, pa na njih antibiotici ne djeluju. Kašalj ili bronhitis rijetko zahtijevaju primjenu antibiotika, kao i većina upala grla (osim gnojne angine!). Ponekad se za upalu uha ili težu upalu sinusa propisuju antibiotici, ali o tome odlučuje liječnik. Ukoliko je antibiotik propisan, treba ga uzimati točno onako kako je liječnik preporučio. Liječenje antibioticima ne treba prekidati prije nego što to liječnik savjetuje, čak i ako su simptomi bolesti nestali. Ako se liječenje prerano prekine, bakterije koje su još preostale u organizmu nastavit će se razmnožavati i mogu opet izazvati bolest! Antibiotik ne treba čuvati u kući «za svaki slučaj». Kada je on potreban, liječnik će propisati njegovu vrstu i količinu! Ako je iz brisa grla ili nosa izolirana bakterija i učinjen nalaz antibiograma (nalaz testa osjetljivosti bakterije prema antibioticima) prema kojemu su djelotvorni različiti antibiotici, to ne znači da je potrebno uzimati antibiotik! U usnoj šupljini (i grlu) i nosu nalaze se brojne bakterije koje u normalnim uvjetima ne uzrokuju bolest i ne liječe se. Liječnik, na temelju detaljnog pregleda, kliničke slike i nalaza antibiograma, procjenjuje da li je potreban antibiotik. Uzimanje antibiotika "na svoju ruku" nosi više štete nego koristi.

U razvijenim zemljama svijeta već je prije desetak godina uočen problem porasta otpornosti bakterija, uz istovremeno sve manji broj djelotvornih antibiotika. Stoga je počelo provođenje javnih edukativnih kampanja kojima se šira javnost upoznaje s tim problemom i educira čemu služe antibiotici te kako liječiti upale gornjih dišnih putova. Osnovni je cilj tih nastojanja održavanje djelotvornosti antibiotika njihovim korištenjem tamo gdje su zaista potrebni. Ove godine, tijekom veljače, po prvi će se puta takva javna kampanja provesti i u Hrvatskoj i to Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.

Prof. dr.sc. Vera Vlahović Palčevski, dr.med.


MONITORING